Za vrijeme radova što od nekidan traju na uređenju središta Bribira, u širokom pripremnom iskopu terena ispred Doma kulture, u neposrednoj blizini pročelja tog objekta pronađene su ljudske kosti!
Pripremni radovi što ih je u nastavku trebala izvesti Županijska uprava za ceste u suradnji s Vinodolskom općinom, a vrijedni su, prema izvedbenom elaboratu, 400 tisuća kuna, odmah su obustavljeni.
Na teren, na mjesto tog gotovo senzacionalnog otkrića, trebali bi izići predstavnici nadležnih institucija i stručnih ustanova. Prema svemu sudeći, kako govore i ljudi iz općinskog vodstva, ali i mještani Bribira, na tome mjestu bilo je nekada groblje.
Problem seže unatrag više od sedamdeset godina, kad je na tome mjestu građen Zadružni dom, kasnije zvan Domom kulture, a otvoren je 1949. godine.
U narodu je ostala usmena predaja o tome da su već tada tamo pronađeni ostaci ljudskih skeleta.
Svojedobno kopanje temelja za Zadružni dom, Dom kulture
Nebrigom su jednostavno ti ostaci tada zanemareni, a navodno su i neki dijelovi ljudskih kostura samljeveni s ostalim kamenim materijalom!?
Diplomirani arheolog Ranko Starac objavio je u svojem članku pod naslovom »Sakralna arhitektura srednjovjekovnog Vinodola« iz 2000. godine:
– Unutar povijesne jezgre Bribira – crkvenog središta Vinodola u srednjem vijeku – uočeni su po vrtovima i tragovi kasnoantičke, kao i ranosrednjovjekovne keramike. Nakon Drugog svjetskog rata devastirano ranosrednjovjekovno groblje na predjelu Štale moglo je biti izvrsnim tumačem rane povijesti ovog naselja, koje spominje već car Konstantin Porfirogenet. Sačuvani skromni nalazi grobnih priloga – željezni nožići koji su ležali uz bok kostura (po sjećanjima prekopavača) opet upućuju na »poganski« horizont groblja u neposrednoj blizini naselja koje ima kakav-takav kontinuitet položaja i funkcije još od ranijih stoljeća antike.
Kakogod bilo, otkriće u ovom novom dobu, u 21. stoljeću, pa još i u aktualnim građevinskim radovima, ima odjeke gotovo ravne senzaciji. Očekuje se što skoriji dolazak stručnjaka, predstavnika Muzeja grada Crikvenice i drugih, jer – paradoksalno, ali činjenično – građevinski radovi stoje, izvođačima i investitorima se pomalo žuri, a motiv za to je posve opravdan, ali se očekuje da će i arheološki radovi biti obavljeni što brže.
Otvorenje bribirskog Doma kulture 1949. godine
Izvor: Novi List / tekst: Franjo Deranja / foto: D.Grbić
