U Grižanima je u 93. godini života preminuo prof. Ivan Barbarić. Rođen je 3.prosinca 1932. godine u Grižanima, gdje završava osnovnu školu. Gimnaziju pohađa u Karlovcu, a 1947. godine dolazi u Sesvete te nastavlja školovanje u gimnaziji u Zagrebu. U mladosti imao je mnoge zanimljive hobije i strasti, kao što su novinarstvo, nogomet, kuglanje i sportsko zrakoplovstvo, te je ostvario i zapažene rezultate u sportskom-rekreativnom zrakoplovstvu kao pilot jedinice.
Još u studentskim danima bio je dopisnik Vjesnika, a kasnije urednik lista Sesvetske novine i biltena Usmjereno obrazovanje te urednik više kataloga Hrvatskoga povijesnog muzeja. Objavio je znatan broj članaka, feljtona, polemika, studija i ocjena u dnevnim novinama: Vjesniku, Novom listu, Školskim novinama, te časopisima: Peristilu, Dometima, Vjesniku muzealaca i konzervatora, Vinodolskom zborniku, Državnosti, Andragogiji i drugima, a neki od važnijih njegovih objavljenih radova su: Vinodolski dolče, Život i djelo dr. Antuna Barca, Život i stvaralački opus J.J. Klovića, Glagoljska pismenost u Vinodolu, Politička djelatnost Ivana Mažuranića, 720. obljetnica Vinodolskog zakona, Iz prošlosti Vinodola, Uz 200. obljetnicu rođenja dr. Josipa Pančića.
Diplomirao je povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, nakon čega obavlja niz poslova u prosvjeti i kulturi. Bio je profesor u ekonomskoj školi u Sesvetama, ravnatelj Narodnog sveučilišta Sesvete (1963.-1971.), a nakon toga savjetnikom u tadašnjoj Republičkoj samoupravnoj zajednici usmjerenog obrazovanja te tajnikom SIZ-a uprave i pravosuđa Hrvatske. Od 1980. do 1986. godine bio je ravnatelj Hrvatskog povijesnog muzeja u Zagrebu, a 1983. postaje članom Muzejskog savjeta Hrvatske. U mirovinu odlazi 1991. godine s mjesta savjetnika za obrazovanje i informiranje u Ministarstvu prosvjete.
Uz redovan posao, obavljao je volonterski, bez financijske naknade, poslove predsjednika Skupštine općine Sesvete (1980.-1984.). U Njegovom mandatu osnovani su općinski sud i gruntovnica.
Povodom obilježavanja 150. obljetnice Hrvatskoga povijesnoga muzeja 1996. godine uručene su mu povelja i priznanja i odlikovanja, poput Ordena rada sa zlatnim vijencem (1985.), Ordena za međunarodnu suradnju na povezivanju gradišćanskih Hrvata s domovinom (1986.) te Nagrada za životno djelo Vinodolske općine (2007.)
Još od 1969. godine intenzivno se bavi proučavanjem života i umjetničkoga rada Jurja Julija Klovića. Svojim zalaganjem o Kloviću sudjelovao je na znanstvenom skupu koji je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizirala 1978. godine u Zagrebu i Grižanima povodom 400. obljetnice Klovićeve smrti. Povodom obilježavanja 500. obljetnice umjetnikova rođenja 1998. godine sudjelovao je na svečanoj akademiji u Grižanima. Tom prigodom predstavljena je i njegova monografija Knez minijature-Juraj Julije Klović-Croata. Tijekom rada na monografiji prikupio je obimnu građu o Klovićevu životu i umjetničkom stvaralaštvu te je postavio izložbu o Kloviću u zgradi bivše osnovne škole u Grižanima. Ovaj stalni postav bio je izložen od 2007. do 2014. godine, kao temelj i začetak ideje stvaranja budućega muzeja koji sada djeluje pod imenom Kuća Klović.
Punih pedeset godina radio je na pripremi Rječnika kojega je 2016. godine uspio i realizirati.
„Rječnik griško-belgradskog govora“, u izdanju Centra za kulturu „Dr. Ivan Kostrenčić“ iz Crikvenice koji sadrži deset tisuća riječi i natuknica, predstavio je u griškom Domu kulture.
Izdavanje „Rječnika griško-belgradskog govora“ zaista ima veliki značaj u očuvanju kulturne baštine i identiteta Grižana. Takav rječnik ne samo da čuva jezičke specifičnosti tog kraja, nego pruža uvid u bogatstvo lokalnih običaja, povijesti i svakodnevnog života ljudi. Ova vrsta edukacije omogućava mlađim generacijama da se povežu s prošlošću svog kraja i shvate važnost očuvanja tradicije.
Svojim neprekidnim istraživačkim radom ostavio je svoja djela u trajno nasljeđe i neizbrisiv trag značajan za griški kraj i Vinodolsku općinu.
Obitelji upućujemo iskrenu sućut.