U bribirskoj Art kući jučer je otvoren novi stalni postav Antimuzeja Vladimira Dodiga Trokuta pod nazivom »Spomenik slobodi!«. Novi postav je otvorio i nekolicini znatiželjnika predstavio direktor Antimuzeja i poznati istraživački novinar Domagoj Margetić. Postav je dijelom ovogodišnjeg slavljeničkog programa Antimuzeja, s obzirom na to da se ove godine obilježava 73 godine od rođenja velikog umjetnika Vladimira Dodiga Trokuta, 54 godine od početka njegovog umjetničkog rada, 50 godina od pokretanja umjetničkog koncepta Antimuzeja te 45 godina Trokutove »Muzejske patke« i »Muzejskog jaja«.
Postav u Bribiru tek je četvrti stalni postav Antimuzeja, dok se preostala tri nalaze u Zagrebu. Jedan od poticaja za postavljanje bribirskog postava veže se uz sedmu obljetnicu Trokutove akcije “Ukrao sam stolicu Billu Gatesu”, koju je kao umjetnički performans izveo u zapuštenom prostoru Vile Münz u Ičićima 2015. godine tijekom njegovog boravka u Bribiru, a stolica koju je tom prilikom Trokut stvarno i ukrao iz napuštene vile danas se nalazi u sklopu bribirskog novog stalnog postava “Spomenik slobodi!”. Direktor Antimuzeja Domagoj Margetić na otvaranju novog postava pojasnio je zbog čega je Trokut postavljen u jednom atipičnom prostoru za postavljanje izložbe.
- Prije svega, zbog toga što se radi o antimuzeju, odnosno o Trokutovu umjetničkom konceptu/projektu. Drugi razlog za ovako atipičan prostor jest taj što bi sve drugo bilo krivotvorenje njegovih originalnih djela i zamisli. Ako njegova originalna djela ili slagalice antimuzeja postavite na pogrešan način, odnosno u neki sterilni galerijski prostor, vi ste Trokuta krivotvorili. Trokut nikada nije izlagao u takvim prostorima, jedini stalni postav bio je prostor njegovog stana, pojasnio je Margetić te se ukratko osvrnuo na lik i djelo pokojnog umjetnika.
- Ljudi često pitaju tko je bio Vladimir Dodig Trokut? Je li on bio slikar, kipar, sakupljač, konceptualni umjetnik ili nešto peto? Ja vjerujem da Trokuta najbolje opisuje njegova vlastita definicija koju je samom sebi prilijepio, a to je da je on “vištun”. U imotskim krajevima, odakle su njegovi korijeni, to je naziv za mušku vješticu (vještica), ali “vištun” je i seoski čarobnjak, odnosno lik koji nije zao, koji se brine o mještanima u selu, spravlja lijekove, kemija razne stvari… Trokut je bio čarobnjak, jedini čovjek kojeg poznajem, a da je u svemu na što je našao na ulici, smetlištu ili nekamo drugamo vidio umjetnost, rekao je Margetić.
Rasprave o prolaznosti
U novom stalnom postavu u Vinodolu nalazi se, primjerice, posebna zbirka posvećena boravku nobelovca Ive Andrića u Vinodolu 1918. – “Andrić u Klovićevom kraju”, u okviru koje su izložena rijetka i prva izdanja Andrićevih radova i s njime povezanih rijetkih dokumenata, kao i vlastoručno potpisane Andrićeve knjige, ali i faksimil rukopisa “Na Drini ćuprije”. Trajno je izložena i zbirka slika i naive koju je Trokutu za života darovala iz svoje značajne zbirke Branka Doljanski, jedna od najboljih europskih poznavateljica i kolekcionarki naivne umjetnosti. Tu je i rijetka Trokutova zbirka “Vrijeme”, koju čine rijetki satovi koje je za života sakupio i povremeno izlagao u okviru svojih instalacija u kojima je zapravo iznosio svoje umjetničke rasprave o vremenu, trajanju i prolaznosti. Prvi put na jednom su mjestu izložena i Trokutova djela iz njegovog značajnog tranzicijskog opusa “Poslije samoupravljanja”, kao i pojedini radovi iz njegovog opusa “Viva la muerte!”. Tu je i zbirka “Putovanja” s kolekcionarskim modelima autića, zbirka starih fotoaparata, ali i njegova značajna djela kao “Crna noga – crveni planet”, “Truba trubi – Mi smo rodoljubi!” te “Nebo je granica”. Spomenik slobodi! čini i neizbježna instalacija iz Trokutovog opusa – “Muzejska patka”, kao i brojni drugi Trokutovi radovi i izlošci. Posebnu zanimljivost ovog stalnog postava u Vinodolu čini “Tajni kabinet Ivana Krajačića – Steve”, koji čini namještaj, telefon i Titova brončana bista iz stvarnog tajnog kabineta koji je do smrti koristio ovaj jugoslavenski moćnik i jedan od najboljih Titovih prijatelja. Postav Spomenik slobodi! u Vinodolu obuhvaća nešto više od dvije tisuće izložaka iz Trokutovih zbirki.
Novi List / Robert Šimonović / Foto: Mateo Levak