U više naših županija zabilježeni su slučajevi mišje groznice – virusne bolesti koja ostavlja ozbiljne posljedice na ljudsko zdravlje.
U cilju prevencije Vinodolska je općina provela sanitarnu zaštitu u vidu mjera deratizacije i to javnih ustanova, na svim javnim površinama, grobljima, oko kontejnera.
U daljnjem tekstu , a u cilju upoznavanja stanovništva sa samom bolešću daje se pojašnjenje vezano za uzročnike, način prijenosa ali i mjere prevencije i preporučenog ponašanja u prirodi.
„Mišja groznica“ ili hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom (HGBS) virusna je bolest kojom se najčešće zarazimo u izravnom kontaktu s glodavcima ili njihovim izlučevinama, odnosno udisanjem prašine ili aerosola koji sadrže uzročnike.
Za „mišju groznicu“ karakteristično je sezonsko pojavljivanje u toplijem dijelu godine (od ranog proljeća do kasne jeseni). Povoljni vremenski uvjeti pogoduju porastu populacije prenositelja uzročnika ove bolesti. U Hrvatskoj se slučajevi oboljenja od HGBS-a javljaju svake godine. U godinama u kojima dolazi do pojave velikog broja glodavaca (tzv. „mišje godine“) bilježi se i povećani broj oboljelih od hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom (npr. 2002., 2012., 2017. godina). Na području RH oboljenje od HGBS-a uzrokuju uglavnom dvije vrste hantavirusa (Puumala i Dobrava), čiji su glavni rezervoari mali glodavci (riđa voluharica i žutogrli šumski miš, a u manjoj mjeri šumski miš ,poljski miš te livadna voluharica ).
Pod najvećim rizikom od zaraze su osobe koje rekreativno ili profesionalno u prirodi dolaze u izravan ili neizravan kontakt s malim glodavcima. Do zaraze može doći i u zatvorenim prostorima (podrumi, tavani, garaže) u kojima postoji aktivnost glodavaca.
Važno je istaknuti da nema prijenosa bolesti s čovjeka na čovjeka!
Da bi se smanjio rizik od zaraze potrebno se pridržavati jednostavnih mjera prevencije koje će naš boravak u prirodi učiniti manje rizičnim.
Kako dolazi do zaraze?
-Unošenjem uzročnika kroz usta putem nečistih ruku, kontaminirane hrane i pića
-Udisanjem prašine onečišćene izlučevinama zaraženih životinja
-Izravnim kontaktom putem oštećene kože ili sluznica
-Ugrizom inficirane životinje
Preventivne mjere
– Čuvati hranu, piće i osobne stvari od glodavaca (odjeću ne odlagati na tlu),
– Održavati higijenu ruku (pranje ruku, korištenje alkoholnih dezinficijensa),
– Izbjegavati izravan ili neizravan kontakt ruku s ustima
– Ne piti vodu niti puniti boce iz šumskih izvora (koriste ih i glodavci),
– Izbjegavati ležanje izravno na šumskom tlu (pogotovo blizu mjesta aktivnih rupa glodavaca),
– Ne loviti ili dirati uginule šumske glodavce i druge životinje,
– Plodove ubrane u prirodi dobro oprati prije upotrebe,
– Ne ostavljati ostatke hrane niti druge otpatke u prirodi,
– Otpatke odlagati u odgovarajuće vanjske spremnike za otpad,
– Ne ostavljati osobne stvari, alat, pribor nezaštićen na tlu (npr. preko noći).
Važna je mjera sprječavanje ulaza glodavaca u stambene i gospodarske objekte. Ukoliko je potrebno čišćenje objekata (tavan, šupa, garaža) u kojima je uočena prisutnost ili aktivnost glodavaca, treba izbjegavati postupke koji doprinose dizanju prašine (npr. metenje). Prilikom čišćenja takvih prostora savjetuje se korištenje zaštitne opreme (rukavice, maske). Nakon obavljenog posla čišćenja ruke treba dobro oprati vodom i sapunom.
Ukoliko neka domaćinstva Vinodolske općine imaju potrebu za provođenjem mjera deratizacije mogu samostalno o vlastitim trošku angažirati bilo koju tvrtku ovlaštenu za provođenje mjera sanitarne zaštite – deratizacije ili se mogu obratiti Vinodolskoj općini ( 051/422-540) koja će preuzimanjem njihovih osobnih podataka kontaktirati ovlaštenog izvođača usluge, a samo izvršenje usluge dogovorno utvrđuju izvođač usluge i vlasnik domaćinstva, te plaćanje izvršitelju vrši osobno korisnik usluge.