Novi List Objave iz medija Zanimljivosti

Divljač u Vinodolu: Ono kad ti medo kaže “dobar dan”, vepar “laku noć”, a srna okoti u vrtu

Priroda se izmijenila, ljudi su zapustili grunt, zavladala je šikara, a tu situaciju iskoristila je divljač pa je spustivši se s okolnih brda postala dio urbane sredine

GRIŽANE – Srne, divlje svinje i medvjedi u vrtovima stanovnika Grižana, pitoresknog mjesta Vinodolske doline, posljednjih dana nisu nikakva rijetkost. Ali, bogme nisu ni neko veselje. Osim što su griške vrtove »proglasili« svojim marketima, stabla trešanja voćarnama, cvjetnjake cvjetarnama, jedna je srna vrt Zlatice Balas, najstarije dopisnice Novog lista izabrala i za rodilište. Porod je, unatoč zbunjenosti na početku uspješno obavljen.

Naime, Zlatica je stajala na balkonu i odmarala oči u zelenilu Vinodola, kad ni pet, ni šest vidi ona srnu u prvom vrtu do kuće. Njoj nimalo čudan prizor jer ta ista srna često dolazi na ispašu baš na njezin posjed. Ono što joj se učinilo čudnim bilo je srnino ne baš uobičajeno ponašanje.

– Nije pasla, ležala je. Pomislila sam kako je ili bolesna ili će svaki čas rodit’. Nazvala sam lovca Marijana Bolješića i rekla mu o čemu se radi. Odgovorio je – ja, more bit i jedno i drugo. I bogme je bilo drugo, priča Zlatica.

Srna snimljena dok je tražila “najbolje rodilište”

Dok je ona razgovarala s lovcem, srna je donijela lane na svijet i već ga, kao prava mama i polizila, i podojila.

Sve to može posvjedočiti i lovac Marijan koji je po Zlatičinom pozivu došao »asistirati u gledanju«. Zlatica kaže da srne u njezinom dvorištu, kao ni u okolnim vrtovima više nisu nikakva rijetkost ali nikada do sada niti jedna se nije porodila pred njezinim očima. Kad smo pitali smijemo li baciti pogled na srnu i prinovu – šipak.

Srna je dan nakon poroda »bambića« odvela na neko sigurno mjesto, a na ispašu dolazi ranom zorom ili oko 19 sati uvečer. I to samo ako na posjedu ili blizu njega već nisu divlje svinje. Ops, divlje svinje!

Na mobitelima prava slikovna arhiva veprovih nepodopština / Foto: M. GRACIN

– A ja, vidite, sve rožice su mi šundrale, a ruju i uzduž i popreko čitavog Vinodola, kaže Zlatica, a Verica Barac dodaje kako su u Franovićima već u više navrata izrovali ljudima vrtove i napravili veliku štetu. I tu saznajemo ono što nismo znali – veprovi se mogu s imanja otjerati tako da se najlonske čarape napune ljudskom kosom i objese oko vrta.

Iako zvuči bizarno, možda bi ipak trebalo probati, a do kose doći ne čupanjem vlastite kad vidite uništen vrt već odlaskom kod frizera po onu već ošišanu.

Osim divljih svinja i srna koje haraju po vrtovima, evo u Vinodolu i medvjeda koje u ovo vrijeme privlače sočne vinodolske trešnje.

– Va Antovu je ostal samo šćap ki črišnju drži, priča Zlatica, a Snježana Vuljak opisuje šok koji je doživjela vidjevši nadomak kuće dva medvjeda.

medvjed, medo, meded

Ča je – tu je

– Čuli smo kako »pod stranun« nešto ruši. Mislili smo da se kamiki ruše, pogledamo kad ono dva medvidića srednje veličine teču za srnicun. Ne biste verovali koliko su te beštije brze. A ča je najgore, već se sve to divo blago pripitomilo. Ne boje se oni ljudi, ma se ljudi boje njih. Evo, ja prva već ne gren z pason šećuć kuda san prvo hodila. Moremo se mi šalit, ma ni to za šalit se, zaključuje Snježana.

I nije, primjerice, priča Zlatica, u Antovu je Katica Skorić mogla nastradati i to ni od divlje svinje, ni od medvjeda već od srne koja ju je skoro »potrla«, trčeći za psićem koji je valjda lajao na srnino mladunče.

Sve u svemu, u Vinodolu se broj stanovnika povećao. Razlog?

– Priroda se izmijenila. Ćaća je rekal da nekada okolo kuć nisi mogal šibu nać za dite natuć, sve je bilo uređeno i skopano, ljudi su se od njiv hranili. A onda se počelo v Riki delat, počel se j’ zapušćat grunt i dobili smo ovo ča sad imamo. Gustiš, kamo god da se obrneš, pa nikakovo čudo ča se divo blago simo preselilo, zaključuje Zlatica.

Dok se grunt obrađivao ni bilo divog blaga / Foto: M. GRACIN

Dodamo li još i vrijeme korone u kojem jedino životinjama nije bilo ograničeno kretanje, a k tome im ga ljudska vrsta nije ni ometala, dobijemo to što imamo.

Izvor: Novi List / Novinar: Slavica Mrkić Modrić / Fotografije: M.Gracin

Službeni YouTube kanal

Kulturne udruge u regiji

KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO DR.ANTUN BARAC GRIŽANE
GRIŽANE 45., 51244 GRIŽANE
Predsjednica Laura Pavlović
te: 091/760-4694
e-mail: kudbarac@gmail.com

KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO „BRIBIR“
Bribir 24., 51253 Bribir
Predsjednica Ksenija Hrelja
e-mail: kudbribir1974@gmail.com

KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO „TIĆ“
Tribalj 1., 51253 Tribalj
Predsjednik Mario Kružić
e-mail: klapatic@gmail.com.hr

UDRUGA ZA OČUVANJE NARODNIH OBIČAJA I KULTURNE BAŠTINE J.J.KLOVIĆ
Grižane 34., 51244 Grižane
Predsjednik Danijel Blažičević
e-mail: udrugajurajjulijeklovic@gmail.com

UDRUGA ZA NARODNE OBIČAJE DRIVENIK
Drivenik 5, 51 242 Drivenik
Predsjednik: Marin Klarić
e-mail: marinklaric91@gmail.com

UDRUGA ZA OČUVANJE NARODNIH OBIČAJA „VINODOL“
Tribalj 31b., 51243 Tribalj
Predsjednica: Roberta Bengez
Dopredsjednik: Mateo Bačić
e-mail: uono.vinodol@gmail.com

UDRUGA ZRINSKIH FRANKOPANA DRIVENIK
Drivenik 6., 51 242 Drivenik
Predsjednik: Dario Jerčinović
e-mail:

UDRUGA SVETOG PETRA I PAVLA APOSTOLA BRIBIR
Bribir 22., 51253 Bribir
Predsjednik Ivan Nikica Tomić
e-mail: ivanligatic10@gmail.com

DRUŠTVO IMENA ISUSOVOG DRIVENIK
Drivenik 5., 51242 Drivenik
Predsjednik: Ivo Baćić
e-mail: bacic.ivo12@gmail.com

UDRUGA ZA MESOPUSNE OBIČAJE BRIBIR
Bribir 34., 51253 Bribir
Predsjednik: Mislav Spoja
e-mail:

KARNEVALSKA UDRUGA „KIRCI-BRIBIRCI“ BRIBIR
Kičeri  60a. 51253 Bribir
Predsjednica Mia Bačić
e-mail: kirci.bribirci2010@gmail.com

Skip to content
Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće kako bi Vam omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža.

Neophodni kolačići su neophodni za rad naše web stranice i korištenje njezinih značajki i / ili usluga.

Ostali kolačići obuhvaćaju kolačiće za dijeljenje sadržaja na društvenim mrežama te za praćenje posjetitelja web stranice u svrhu statistika i poboljšanja naših usluga.

U izborniku sa lijeve strane možete podesiti svoje postavke kolačića na ovoj web stranici.

Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.