Povijest Bribira frankopanskog, ali i kasnijih razdoblja, dobro nam je poznata, no poprilično malo toga znamo o ranijim razdobljima, napose razdoblju ranije srednjovjekovne bribirske povijesti. Ispred Doma kulture u Bribiru kraju se polako privode radovi na nedavno otkrivenom arheološkom lokalitetu, što znači da bi nam uskoro mogao biti rasvijetljen i taj dio ranije, još nedovoljno istražene starohrvatske povijesti Bribira.
Voditeljica arheoloških istraživanja na lokalitetu Bribir-Štale i predstavnica Instituta za arheološka istraživanja iz Zagreba, Ana Konestra, provela nas je lokalitetom, gdje nam je otkrila neke od spoznaja do kojih je arheološka struka u dosadašnjem dijelu istraživanja došla, kao i dokad bi mogli potrajati radovi, odnosno daljnja istraživanja. Obilasku lokaliteta pridružio se i načelnik Marijan Karlić, koji nije skrivao zadovoljstvo dosadašnjim obavljenim poslom, a ujedno je i iskoristio priliku da mještane Bribira zamoli za strpljenje oko dovršetka radova te u prvi plan istaknuo važnost otkrivenog nalazišta.
Nakit i čavli
Podsjetimo, arheološki lokalitet Bribir-Štale otkriven je uslijed radova na uređenju parkinga ispred bribirskog Doma kulture, a obustavljeni su onog trenutka kada je otkriven poveći broj ostataka ljudskih kostiju. Neposredno po otkriću, Konzervatorski odjel u Rijeci propisao je arheološko istraživanje koje provodi Institut za arheologiju iz Zagreba, odnosno njihova predstavnica i voditeljica istraživanja dr. sc. Ana Konestra, koja nam je otkrila u kojoj se fazi trenutačno nalaze radovi na arheološkom lokalitetu te nas upoznala sa specifičnostima otkrivenih nalaza.
– Zbog kiše i izrazito nepovoljnih uvjeta na terenu, ali i dosta važnijih nalaza nego što se to u početku moglo očekivati, radovi su potrajali od 19. siječnja do današnjih dana. Nekoliko su puta prekidani zbog tehničkih problema, poput plavljenja terena. Zasad smo istražili otprilike 30-ak grobova, mahom s višestrukim ukopima, odnosno otkriveno je sveukupno 50-ak ljudskih kostura, što cjelovitih, što parcijalno očuvanih.
Uz njih smo pronašli i razne uporabne predmete, pretežito nakit. To bi mogao biti pokazatelj ženskih grobova, a naišli smo i na čavle, što pak ukazuje na to da su kosturi, barem neki od njih, pokapani u lijesovima. Ostale grobne arhitekture nema, tj. pokapanje je obavljano u običnim zemljanim rakama. Prema nalazima nakita, možemo ovaj segment groblja, koje je izvorno zasigurno bilo puno šire od trenutačnog lokaliteta, smjestiti u period između 10. i 12. stoljeća. Međutim, kada se 50-ih godina 20. stoljeća gradio Zadružni dom u Bribiru, pronađeni su još neki nalazi koji bi možda mogli ukapanje datirati i u 9. stoljeće, što je najranije razdoblje u kojem nam je poznata prisutnost starohrvatskih groblja. Time se Bribir smješta u širi kontekst Vinodola i postaje važno nalazište uz poznata groblja Gorica-Stranče, groblje u Triblju i manje groblje u Velom Dolu, istaknula je Konestra.
Dječji kosturi
Zanimalo nas je može li se već sada znati nešto više o načinu života, dobi, spolu ili društvenom statusu pronađenih kostura, kao i što ovakvi nalazi znače za širi povijesni kontekst bribirske povijesti.
– Vinodol je jedino područje u PGŽ-u unutar kojeg postoje ovakva groblja. Značenje lokaliteta je jako veliko. Mislim da će Vinodol odigrati ključnu ulogu u rasvjetljavanju bribirske povijesti od 9. do 12. stoljeća.
Konestra je otkrila i kako će radovi potrajati još svega nekoliko dana, a potom slijedi uredski posao, antropološke analize, konzervacija nalaza, kemijske i izotopske analize na kostima.
– Javnost ćemo naknadno informirati o detaljima i tijeku istraživanja, no cjelovito istraživanje i znanstvene interpretacije mogli bi potrajati i nekoliko godina, zaključila je Ana Konestra.
Izvor: Novi List / tekst: R.Šimonović / foto: S.Drechsler
