Knjižnica – mjesto na koje zalaze tek rijetki entuzijasti, samoprozvani intelektualci, zanesenjaci, alternativci, čudaci… Knjižnica – tiho i pomalo dosadnjikavo mjesto na kojemu prašinu skupljaju malo puta dotaknute knjige, a tišinu prekida tek sumorno srkanje kave duboko zamišljene i duhom odsutne knjižničarke, koja s nestrpljenjem očekuje istek beskrajno dugoga i nezanimljivoga radnoga vremena…
Priznajte, ovakve i slične stereotipne mentalne slike barem su se jednom pojavile u vašoj glavi, ali današnja priča zasigurno će vas uvjeriti kako stereotipi i predrasude postoje samo zato da bi ih neprestano rušili.
Knjižnica je oduvijek bila mjesto na kojemu su nastajale napredne kulturne i prosvjetiteljske ideje, a tijekom povijesti, upravo su knjižnice slovile za svojevrsne čuvare nacionalnog, vjerskog, jezičnog, kulturnog, i svakog drugog identiteta određenog naroda.
Jednako tako, knjižnica je oduvijek predstavljala važan čimbenik kulturnog, i svakog drugog aspekta života ljudi, odgojivši generacije pomalo sanjivih ličnosti koje su ondje pronašle duševni mir, dublji smisao te ostvarenje vlastitih intimnih nedorečenosti i kontradikcija.
Posao, ljubav i hobi
A mir, smisao, ostvarenje, ljepotu, i još mnogo toga pozitivnoga, u knjižnici je pronašla i Željka Jurčić-Kleković, ravnateljica Narodne knjižnice i čitaonice »Bribir«, svakodnevno dokazujući sebi i drugima da knjižnica itekako može biti zabavno, poučno i zanimljivo mjesto koje duhovno ispunjava i hrani njezine posjetitelje.
Naime, Željka Jurčić-Kleković, od Narodne knjižnice i čitaonice »Bribir« napravila je pravi mali muzej, a njenu knjižnicu posjetile su naše brojne poznate estradne ličnosti. Konstantno se trudeći knjižnicu »držati živom«, ravnateljica Jurčić-Kleković priređuje brojne manifestacije, izložbe, radionice, kulturne, dramske, književne, koncertne, i druge aktivnosti. Željka nas je provela knjižnicom i pokazala različite tematski uređene muzejske prostorije koje čuvaju brojne vrijedne eksponate, a uredila ih je, kao i osmislila njihov koncept, potpuno samostalno.
Zanimalo nas je kako je uopće došla na ideju da knjižnicu uredi kao svojevrstan muzej, te koji su njeni glavni motivi za nečime takvim.
– Kada sam došla u današnje prostorije knjižnice, bili su pomalo zatrpani i neuredni, s hrpom nekakvih nagomilanih nepotrebnih stvari i starih papira. Prvo sam počistila prostorije, a onda sam shvatila da ih mogu urediti po svome guštu.
Obzirom da je područje Vinodola bogato kulturnom i povijesnom tradicijskom baštinom, a i sama se čitav život bavim društveno – humanističkim temama – magistrirala sam na temu »Strategija valorizacije kulturno – povijesne baštine kroz funkciju razvoja turizma na primjeru Vinodola«, u čijem radu od oko 300-tinjak stranica evidentiram kompletnu kulturno – povijesnu baštinu bivše Općine Crikvenica, te navodim brojne ideje o njenoj turističkoj valorizaciji kroz nove kulturalno – turističke proizvode – pomislila sam zašto sve to ne uklopiti i ukomponirati u prostor knjižnice i urediti je onako kako najbolje znam i volim.
Po dolasku na mjesto ravnateljice 2018. godine, javila sam se na natječaj za dodjelu financijskih sredstva oko uređenja fasade zgrade Knjižnice pri Ministarstvu kulture, kao i uređenja prizemlja zgrade. za koji su mi odobrena sredstva i tako sam započela s uređenjem.
Čitave dane, noći, vikende i slobodno vrijeme provodila sam uređujući knjižnicu i danas se mogu vidjeti obrisi pravog malog muzeja unutar knjižničkih prostorija. Kultura, filozofija, povijest i knjige naprosto čine moj život i moj svijet i to je ono što me veseli i ispunjava i čime se uistinu volim baviti, otkrila nam je Željka Jurčić-Kleković.
Riznica Vinodola
U spomenutoj knjižnici, na dvije etaže, u prizemlju i podrumskim prostorijama, postavila je izložbe u stalnom muzejskom postavu, pod nazivom »Glagoljica Vinodola«, »Etno-zbirka«, »Iz Domovinskog rata«, »Soba Frankopana«, dok se na prvoj etaži nalazi sama knjižnica, »Zavičajna zbirka« i »Dječja zbirka«, kao i dodatna soba posvećena Frankopanima u kojoj se nalaze likovno-poetske mape koje su njima u čast izradili Željka Jurčić-Kleković i Ivan Blažević.
Zajedno s bribirskim župnikom, vlč. Nikolom Gajićem, a uz odobrenje riječkog nadbiskupa, msgr. dr. Ivana Devčića, po prvi puta u povijesti Bribira, Željka je otvorila riznicu župne crkve sv. Petra i Pavla, najbogatiju riznicu Vinodola, u sklopu koje očima javnosti pokazuje nevjerojatno blago, kroz stalni postav nazvan »Iz riznice župne crkve sv. Petra i Pavla«.
Najzanimljiviji eksponati u ovoj prostoriji jesu relikvijar sv. Petra apostola, replika Milonjina križa iz 13. stoljeća, a čiji se original čuva u Riječkoj nadbiskupiji, te se iz nje dovodi u Narodnu knjižnicu i čitaonicu »Bribir« za vrijeme značajnijih manifestacija.
Zanimljiv je i kip sv. Josipa, Kaptolski srebrni procesijski križ, kao i bogata zbirka misnica među kojima je misno ruho carice Marije Terezije. U prostoriji u kojoj je izložen postav »Glagoljica Vinodola« nalaze se crkvene knjige pisane glagoljicom, fotografije glagoljskih natpisa, glagoljska slova, kao i umjetničke slike koje sadrže glagoljske natpise.
Autorica većeg broja slika je akademska slikarica Libuša Kirac, a prostorija obiluje i slikovnicama pisanim glagoljicom, a neke od njih napisala je upravo Željka Jurčić-Kleković. Najvrjedniji eksponat je originalni kameni natpis skinut s pročelja rodne kuće čuvenog povjesničara književnosti, Mihovila Kombola, na kojemu na glagoljici piše – »Zval me u nevoli i uslišan bi«.
Natpis parafrazira psalam 120, odnosno rečenicu – »Kad bijah u nevolji, Jahvi zavapih i on me usliša«. »Etno-zbirka« sadrži stare alate i razne predmete koje je lokalno stanovništvo koristilo davnih vremena, svi su eksponati poklon mještana Bribira njihovoj Knjižnici, a Željka nam je ondje pokazala tradicionalnu bribirsku narodnu nošnju.
– Iz ove bih prostorije izdvojila nesebičan poklon prof. dr. Miljenka Dorića, koji nam je prošle godine darovao tri Vilerova goblena i čitavu vitrinu koja sadrži ručne radove njegovih predaka. Tu je i bribirska narodna nošnja, muška i ženska, te dvije amfore i komadići rimske keramike, istaknula je.
Soba Frankopana
Provela nas je i kroz »Sobu Frankopana« koja prikazuje dio najslavnije povijesti Bribira, kao i čitavog Vinodola.
– Izložene su replike oružja, grbova, štitova i zastava knezova Frankopanskih, grofova Zrinskih i Celjskih, a koje je izradila tvrtka Heraldic-art iz Rijeke.
U prostoriji se mogu pronaći razni manji suveniri, fotografije i umjetničke slike frankopanskog kaštela Drivenika, ostataka kaštela u Grižanima i Frankopanske kule u Bribiru, fotografije i umjetničke slike Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, kao najistaknutijih predstavnika ovih slavnih obitelji, te zanimljiva replika velikog frankopanskog stolca.
Tu je i uvećana fotografija »Bribirske Bogorodice s djetetom« i »Milonjinog križa«, čiji je autor akademski slikar Claudio Frank, ispričala nam je Željka Jurčić-Kleković te nastavila:
– Zbirka »Iz Domovinskog rata«, nastala je suradnjom s Hrvatskim časničkim zborom »Vinodol«, čiji su članovi donijeli eksponate koje su imali, a posebno mi je drag i lijep poklon Osnovne škole Ivana Mažuranića iz Novog Vinodolskog, kojeg su učenici, učitelji i ravnatelj Boris Turjak, nakon izložbe u školi, darovali Knjižnici za njenu zbirku.
Svi su zajedno uredili pano s fotografijama svih poginulih branitelja u Domovinskom ratu s područja bivše Općine Crikvenica. Najnovije eksponate donio je prije nekoliko mjeseci Ivan Smojver, sadašnji predsjednik Časničkog zbora, a neke od fotografija naši su branitelji pronašli u vlastitoj arhivi i također darovali, rekla nam je. U podrumskim prostorijama može se još razgledati stalni postav izložbe »Botaničar Josip Pančić« u čast na slavnog botaničara rođenog u Bribiru, a čije ime nosi bribirska Osnovna škola.
Na prvoj etaži zgrade nalazi se sama bribirska knjižnica, kao i »Zavičajna zbirka« i »Dječja zbirka«. Danas knjižnica sadrži preko 20.000 naslova, uglavnom beletristike – jer je riječ o narodnoj knjižnici, zatim lektiru za učenike osnovnih i srednjih škola, a tu je i maleni kutak za one najmanje, odnosno predškolce.
Knjižnica ima oko 400 stalnih članova, a sredstvima Ministarstva kulture i Vinodolske općine, knjižni se fond stalno obnavlja novim naslovima.
– U »Zavičajnoj zbirci« nalaze se knjige i brošure autora poteklih iz Bribira i Vinodola, stare razglednice Bribira, te literatura vezana uz taj isti kraj, zaključila je Jurčić- Kleković.
Koncerti u knjižnici
Za kraj nam je otkrila kako su njenu knjižnicu posjetile naše brojne estradne ličnosti, obzirom da je nekoć radila u općinskim strukturama kao pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela i voditeljica Odsjeka za kulturu Vinodolske općine, a i danas kao ravnateljica Narodne knjižnice i čitaonice »Bribir« mnogo vremena provodi u organizaciji raznih kulturno-umjetničkih manifestacija.
Željka nam je otkrila i mnogo drugih pojedinosti iz privatnog života iz čega se može zaključiti kako se radi o osobi koja nije sklona mirovanju i stagnaciji.
– U sklopu raznih manifestacija, književnih i koncertnih večeri koje smo organizirali prije čitave ove situacije oko koronavirusa, knjižnicu je posjetio značajan broj poznatih ličnosti. Bili su tu ljudi kao što su Enes Kišević, Miroslav Škoro, Rade Šerbedžija, Neno Belan, Đani Stipaničev, Radojka Šverko, Maja Blagdan, Ivana Kindl, Alen Vitasović, Jacques Houdek, Robert Kurbaša, Hrvoje Šalković, Filip Šovagović, Ksenija Prohaska, klape Intrade i Cambi, ili pokojni Arsen Dedić i Mani Gotovac.
Volim se konstantno nečime baviti, biti aktivna, biti produktivna, korisna za sebe, svoje bližnje i zajednicu. Uz glazbenu pratnju gitariste Maria Šimunovića, snimila sam nosač zvuka »Lice svjetla«, na kojem interpretiram vlastitu poeziju.
Uz konstantno pisanje i čitanje, što je moja najveća ljubav, bavim se i kickboxingom, jogom na trapezu, rolanjem, klizanjem, imam i zeleni pojas u taekwondou, plivam u moru u zimskim mjesecima, a završila sam i tečaj samohipnoze, otkrila nam je kroz smijeh Željka Jurčić – Kleković porušivši iz temelja stereotipe i predrasude o knjigama, knjižnicama i knjižničarkama kao nečemu i nekome za što i koga se vezuju samo epiteti s negativnim prizvukom.
Jedna sasvim posebna izložba
U hodniku Knjižnice smještena je izložba dječjih radova na koju je ravnateljica knjižnice posebno ponosna.
– Izložbu sam postavila nakon dolaska učenika prvog razreda Osnovne škole iz Bribira, a koji su prije dvije godine došli u posjet svojoj Knjižnici s učiteljicom Mirtom Krušić. Uhvatili su se crtanja, svi smo bili oduševljeni njihovim crtežima, pa im je tako postao običaj da i dalje, prilikom gotovo svakog dolaska, donose nove i nove crteže.
Svidjelo se to i drugoj dječici, i tako je nastala prava mala izložba. Tu su njihove čestitke za Božić, Valentinovo, lijepe želje za ljeto, i slično. Osim crteža učenika i djece predškolske dobi, tu su i crteži djece iz Centra za pružanje usluga u zajednici »Izvor« iz Selca, ispričala je Jurčić – Kleković.
Čuvarica tradicije
Knjižnica je osnovana 1883. godine u burnom razdoblju hrvatske povijesti bogatom značajnim prosvjetiteljskim, privrednim, kulturnim, socijalnim, političkim i ostalim previranjima. I kao što su ta previranja utjecala na djelovanje knjižnice, tako je i ona, različito u raznim vremenima, ostavljala vidne tragove u životu žitelja Bribira.
Nastala je kao rezultat htijenja prosvjetiteljskih i vjerskih entuzijasta, koji su knjigu željeli organizirano približiti svojem narodu, a njenu tradiciju danas od zaborava čuva upravo Željka. Knjižnica je smještena nasuprot stare Frankopanske kule, u samom nekadašnjem Frankopanskom kaštelu koji je početkom 19.stoljeća srušen.
Izvor: Novi List / tekst: Robert Šimonović / foto: Marko Gracin
