Naime, nakon sklapanja Vašvarskog mira 1664., u Hrvatskoj i Ugarskoj vlada nezadovoljstvo radi nepovoljnih uvjeta za njihove države koji su iz toga proizašli. Iz tog razloga ove dvije zemlje ne priznaju taj dogovor te se nadaju uz pomoć Bečkog dvora osloboditi svoja područja od turske vlasti. Obzirom da nisu naišli na susretljivost te svoje probleme nisu mogli riješiti zakonitim izborom, odlučili su se udružiti i krenuti u pobunu, ponajviše radi apsolutističke i centralističke politike koju provodi Bečki dvor.
Zrinski i Frankopan izdani su i kralj Leopold I. doznao je za njihovu urotu te ih je pozvao u Beč 1670. godine pod izgovorom pomirenja, gdje ih je zapravo stavio u kućni pritvor, odnosno u tamnicu u Bečko Novo Mjesto te je nad njima provodio nezakonitu istragu. Donio je presudu, unatoč tome što je hrvatskim velikašima mogao suditi samo Sabor, te ih je osudio na smrt odsijecanjem glave zbog uvrede kralja i izdaje zemlje.
Prije samog smaknuća lišeni su plemstva, kao i njihove obitelji, a imanja im je zaplijenila država, čime su ugašene dvije najstarije i najslavnije obitelji koje su pet stoljeća, sve do polovice 17. stoljeća, imale značajnu ulogu u hrvatskoj povijesti.
1919. godine njihovi posmrtni ostaci pokopani su u zagrebačkoj katedrali.
U povodu 351. obljetnice njihove tragične pogiblje, danas će, 29. travnja 2022. biti služena sveta misa u župnoj crkvi sv. Petra i Pavla u Bribiru, u 16.00 sati.
