Vijesti

Stupinu jamu nužno je hitno sanirati

ONEČIŠĆENJE STUPINE JAME UGROŽAVA KVALITETU VODE

Sastanak, kojem je tema bila sanacija divljeg odlagališta otpada u Stupinoj jami, održan je u  subotu, 28. studenog 2015. g. u prostorijama Vinodolske općine u Bribiru. Sastanku su prisustvovali Ivica Crnić (načelnik Općine), Hari Petrinović (komunalni redar) te Patrik Krstinović (djelatnik JU Priroda) i Stjepan Dubac (speleolog i predstavnik Zagrebačkog speleološkog saveza).

piše: Stjepan Dubac

 

Za one koji nisu upoznati valja spomenuti da je Stupina jama iznimno vrijedan hidrogeološki prirodni podzemni (speleološki) objekt koji je naveden kao važno područje za očuvanje i zaštitu unutar europske ekološke mreže NATURA 2000 (stanišni tip: Špilje i jame zatvorene za javnost, kod 8310).

Stupina jama je ujedno i najdublja jama Gorskog kotara, a njena trenutna dubina iznosi impresivnih 413 metara! Nalazi se na području Velikog laza u gustoj bukovoj šumi nedaleko od ceste Lič – Lukovo – Bribir te spada unutar teritorija općine Vinodolske.

crtez.jpg

Sam objekt je važno stanište prirodne faune, ima protočnu hidrogeološku funkciju što znači da njome protječe podzemni vodeni tok. Svako onečišćenje negativno djeluje na kvalitetu vode u podzemlju što je osobito osjetljivo u slučaju Stupine jame.

Sa speleološkog stajališta Stupina jama je osobito zanimljiva jer se radi o objektu koji nije do kraja istražen. Naime, tijekom prethodnih istraživanja ( 1992-1995. I 1999. ) utvrđeno je nekoliko perspektivnih upitnika (kanala) koje tadašnji istraživači, zbog nedostatka vremena i opreme, nisu imali priliku do kraja istražiti. Upravo je to bio razlog zašto je u listopadu 2014. godine skupina zagrebačkih speleologa članova SO & SD Velebit došla na područje općine Vinodolske točnije u blizinu Stupine jame. Namjera im je bila dovršiti istraživanje objekta te izraditi topografski nacrt.

Međutim, dočekalo ih je neugodno iznenađenje. Na dubini od 47 m naišli su na veću količinu raznovrsnog otpada koji je spriječio prolaz u dublje dijelove jame. Otpad je većinom građevinskog i biološkog podrijetla, a ima i dosta otpada nepoznatog tipa u raznim vrećama.

 

ulaznav.jpg

Ulazna vertikala Stupine jame. Na dubini od 47 m vidi se veća količina otpada (foto: M. Prpić)

Tim onečišćenjem onemogućeno je prirodno ventiliranje ovog vrijednog podzemnog objekta, a ugrožena je i kvaliteta vode u dubinskim podzemnim spremnicima i tokovima. Naime, oborinske vode s površine (otopljeni snijeg, kiša) cijede se u podzemlje i otplavljuju dio otpada u dublje dijelove jame. Isto tako, djelovanjem oborinskih voda u podzemlje se cijedi i kemijski sastav otpada čime se ugrožava kvaliteta podzemnih voda i kontaminira unutrašnjost na više godina. Na žalost postoji i vjerojatnost da je dio otpada djelovanjem vode s površine otplavljen u dublje dijelove jame i to na dubinu od 230 m.

lokacija.png 

Jedini način sanacije spuštanje užetom

Sudionici sastanka složili su se da je potrebna hitna sanacija Stupine jame. Iz dosad navedenog vidljivo je da je postupak sanacije u slučaju Stupine jame složen i dugotrajan proces. Nije ga moguće izvesti djelovanjem građevinskih strojeva s površine i to iz više razloga. Jedan od njih je dubina na kojoj se nalazi otpad. Drugi razlozi odnose se na morfologiju samog objekta odnosno na suženja i vertikalne kanale. Jedini način sanacije je spustiti se po užetu u jamu, razvrstati otpad, potom ga sortirati u transportne vreće i po istom užetu iznijeti izvan objekta, a jedine osobe koje mogu izvesti takav postupak su speleolozi koji vladaju tehnikama penjanja i spuštanja po užetu.

Speleolog Stjepan Dubac, član Zagrebačkog speleološkog saveza i SO & SD Velebit boravio je u listopadu 2014. u Stupinoj jami i poznate su mu teškoće s kojima će se susretati speleolozi prilikom sanacije objekta. O svemu tome informirao je sudionike sastanka.

dvojica.jpg

Speleolozi Stjepan Dubac i Marko Ličko na dubini od 47 m u Stupinoj jami. Iza speleologa M. Lička je otvor u stijeni (prolaz) kojim se prolazilo u dublje dijelove jame. Otvor se ne vidi jer je potpuno zatrpan raznovrsnim otpadom (foto: M. Pripić)

 

Cijena sanacije 217 tisuća kuna

Prva faza objekta je prikupljanje financijskih sredstava. Potrebno je nabaviti raznovrsnu opremu koja, na žalost, nije jeftina. Međutim, ona će se iskoristiti nakon sanacije za daljnje istraživanje Stupine jame. Financijski iznos cijelog projekta je 217 033 kn. Iako, na prvi pogled, iznos djeluje velik, moramo istaknuti da je proces čišćenja složen, dugotrajan i fizički težak rad. Sanacija je samo prva faza projekta. Nakon sanacije slijedi istraživanje objekta koji krije mnoge zagonetke i upitnike. Paralelno s istraživanjem, a i ranije tijekom sanacije, u okviru istog projekta provesti će se izrada edukativnih sadržaja i programa namijenjenih ponajprije lokalnom stanovništvu (ponajprije djece i mladeži), a u cilju osvještavanja važnosti očuvanja podzemnih objekata i staništa.

Poučna staza obogaćuje turističku ponudu

U okviru tih programa, na sastanku je iznesena ideja o uređenju poučne staze koja bi obogatila turističku ponudu općine Vinodolske. Uređenje staze, izradu poučnih ploča te raznovrsni edukativni sadržaji mogli bi se ostvariti suradnjom više institucija, primjerice javne ustanove Priroda, planinarskih društava, škola, ekoloških udruga, dobrovoljnih vatrogasnih društva i slično. Iako Stupina jama uživa određen stupanj zakonske zaštite najbolji čuvari takvih objekata, kao i općenito prirode, je osviješteno lokalno stanovništvo koje putem edukativnih programa na najbolji način može naučiti o vrijednosti podzemnih objekata.

Sudionici sastanka izrazili su optimizam u svezi projekta. Trenutno je najvažnije započeti s osvještavanjem javnosti i prikupljanjem financijskih sredstava. S obzirom na vremenske uvjete početak sanacije je predviđen za travanj-svibanj 2016. Do tada je dovoljno vremena da se koordinira rad svih zainteresiranih službi i pojedinaca koji bi mogli doprinjeti provođenju ovog značajnog projekta. Spomenimo još i to da ovakav postupak sanacije do sad nije proveden na području Republike Hrvatske, a koliko nam je poznato niti u svijetu. Općina Vinodolska provela bi izuzetno složenu ekološku akciju sanacije koja će sigurno biti pozitivno ocijenjena od strane svih županijskih i državnih institucija te javnosti.

Cvrčak i mrav u Frankopanskoj kuli

Djeca iz dječjeg vrtića "Cvrčak i mrav" iz Bribira posjetili su Izložbu srednjovjekovne baštine u Turnu i oduševili se mačevima, štitovima, grbovima. U pratnji Ivice Crnića, načelnika Vinodolske općine, ušli su u bogati svijet kulturne ostavštine Vinodola.

Izložba koja je na nov način osmislila kulu Turan

firma.jpg

Mladen Stojić objasnio je sadržaj izložbe

"Putevi Frankopana" doveli su nas i do Turna, obnovljevne bribirske kule, u kojoj je svečano otvorena izložba srdenjovjekovnog oružja, pečata i zastava. Bogata srdenjovjekovna baština Vinodola nadahnula je kreativce riječke tvrtke Heraldic Art koji su svojim postavom obogatili turističku i kulturnu ponudu Vinodolske općine i dali novi smisao frankopanskoj kuli Turan. Kula je obnovljena u sklopu projekta "Putevima Frankopana" za što je dosad utrošeno 20 milijuna kuna. Tim su novcem obnovljeni frankopanski kašteli u Primorsko goranskoj županiji, a Vinodolska općina otišla je korak dalje uvodeći u obnovljene srdednjovjekovne prostore nove sadržaje koji privlače turiste, ali i domaće posjetitelje. Uz izložbu otvorena je i suvenirnica u kojoj se, po pristupačnim cijenama, mogu nabaviti majice na kojima su otisci Kule i izložbenih eksponata te suveniri u obliku  pečata, zastava, šalova, ali i čokoladice oblikovane u Bribirsku kulu, štitove, grbove i sl.

Svečanosti su prisustvovali župan Zlatko Komadina i gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel. Izložbu je otvorio Zlatko Komadina i podsjetio da je Kula Turan jedna od sedamnaest lokacija obuhvaćenih projektom "Putevima Frankopana".  - Tim smo projektom, rekao je župan, željeli spriječiti propadanje vrijedne baštine i udahnuti starim kaštelima život, približavajući ih suvremenom čovjeku u kulturnom i turističkom smislu. Taj smo projekt, vrijedan tri milijuna eura, kandidirali prema Europskim fondovima.

Na redu je griški kaštel

Ivica Crnić, načelnik Vinodolske općine rekao je da je izložba dio projekata Vinodolske općine kojima se sadržajno upotpunjuje kulturna baština. - Nakon obnove bribirskog i driveničkog kaštela, koja ne bi bila moguća bez financijske podrške Primorsko goranske županije, treba obnoviti i iznimno financijski i tehnički zahtjevan griški kaštel, naglasio je Crnić i našalio se da u tome očekuje podršku bribirskog zeta, misleći na Komadinu i, naravno, na Bribirca Vojka Obersnela. 

Mladen Stojić, direktor tvrtke Heraldic Art, objasnio je da izložba omogućuje saznanja o tome tko je, kada i gdje koristio predstavljene grbove, a kroz proučavanje povijesne građe otkrili su dokumente pomoću kojih je rekonstruiran izgled cjelokupnog kaštela, od kojeg je ostala tek kula Turan. Uz mačeve, koplja, sjekire, štitove i helebarde postavljena je kneževa stolica, s napomenom da ona nije postojala, ali je svakako zanimljiv dekor i prilika posjetiteljima da sjednu u stolicu kakvu su koristili srednjovjekovni kneževi. On je posebno zahvalio odgovornima u Vinodolskoj općini  što su imali povjerenja i stručnjacima Heraldice dali punu slobodu u kreiranju postava.

Kulu je blagoslovio bribirski župnik Nikola Gajić. Uzvanici su posjetili i Narodnu knjižnicu i čitaonicu gdje se priprema otvorenje izložbe "Iz riznice župne crkve".

Kreativna radionica- mjesto učenja, zabave i druženja

Svakoga četvrtka, od 18 do 20 sati u Kući Klović, možete sudjelovati u Kreativnoj radionici za odrasle i pritom besplatno naučiti mnoge vještine i dobro se zabaviti. Radionicu je pokrenula Sandra Butorac Antonić, a motiv joj je, prema njenim riječima, da stane "na rep" raznim skupim plaćanjima kada poželimo nešto naučiti ili se jednostavno samo zabaviti i družiti.

- Svatko od nas nešto zna i može svoje znanje prenijeti drugima, kaže Sandra Butorac Antonić i dodaje da je smisao Kreativne radionice da uče jedni od drugih, a usput se druže i zabavljaju. U tom duhu protekla je i prva Radionica održana 5. studenog 2015.g. kada su uvježbavali quilling, odnosno vještinu frkanja vrpci od papira od kojih se izrađuje nakit i drugi dekorativni predmeti. Stoga, ako želite, u ovo predblagdansko vrijeme, besplatno naučiti quilling i sami izraditi dizajnirane ukrase od papira,  dođite i ovog četvrtka, 12. studenog, u Radionicu Sandre Butorac Antonić.  

                                                                                                  borici.jpg

Ženska vatrogasna ekipa DVD-a Bribir najbolja u Županiji

zupanijsko.JPG

 

Ženska vatrogasna ekipa DVD-a Bribir, 25.10.2015. g., nastupila je na županijskom vatrogasnom natjecanju odraslih u Rijeci i u kategoriji žene B osvojila prvo mjesto te time osigurala, po treći put, plasman na državno prvenstvo u Puli 2016. g.

Članice ženske vatrogasne ekipe Dvd-a Bribir“ od 2007. godine aktivno sudjeluju na vatrogasnim takmičenjima, na kojima ostvaruju vrlo uspješne rezultate. Nastupile su: Ana Mavrinac, Anica Saftić, Verica Hempel, Jela Bagara, Marina Kalafatić, Kata Tomić, Barbara Stipeč-Saftić, Karmen Barac, Andreja Komadina i Mirjana Hajduković-Skočilić s voditeljem Nikicom Tomićem.

Dvd „Bribir“ od samog osnutka 2002. godine do danas ostvario je značajan napredak koji se ogleda u osposobljavanju vatrogasnog kadra , u radu s djecom i mladeži, izgradnji vatrogasnog doma , nabavci vatrogasne opreme. Društvo osim operativnih članova koji udovoljavaju uvjetima Zakona o vatrogastvu i koji vrlo profesionalno obavljaju i najzahtjevnije intervencije čine i pomažući članovi uključeni na razne načine u rad društva - te svima treba zahvaliti na njihovom dobrovoljnom i humanom radu koji ulažu u društvo. Velika uloga je Vinodloske općine koja podupire rad društva za dobrobit svih žitelja općine pa i šire. U dobrovoljnom vatrogastvu važnu ulogu imaju i djeca koja sa znatiželjom i veseljem rado prihvaćaju rado prihvaćaju znanja koja im prenosimo. Dvd „Bribir“ duži niz godina ima edukativnu i prijateljsku suradnju sa Dječjim vritćem „Cvrčak i mrav“ Tribalj-Bribir i OŠ u Triblju i Bribiru. Svakako treba pohvaliti i čestitati Vatrogasnom podmlatku koji redovito sudjeluje na varogasnim takmičenjima u županiji gdje ostvaruju i vrlo dobre rezultate.

                                                                          Karmen Barac