Penzioneri očistili ambroziju oko Tribaljskog jezera

images.jpg

Penzioneri čuvari zdravlja Vinodolaca

Desetak članova Udruge umirovljenika Grada Crikvenice i Vinodolske općine, podružnica Tribalj proveli su, 18.svibnja 2015.g, volontersku akciju čišćenja i iskorjenjivanja ambrozije na nekoliko lokacija oko Tribaljskog jezera. Čak i ne znajući da se upravo od 18. do 25 svibnja 2015. godine u Hrvatskoj održava akcija "Hrvatska volontira". Ova invazivna biljna vrsta i općenito nekoristan korov, toliko poznat po alergijskim reakcijama koje izaziva u vrijeme cvatnje (srpanj-kolovoz) stigao je nažalost i u Primorje. Budući da se radi o biljnoj vrsti plitka korijena, relativno je lako iščupati je iz zemlje. To je svakako značajniji i dugoročno korisniji zahvat od čisto mehaničke košnje zahvaćenih površina. Uz dokazanu štetnost po zdravlje populacije, njezina agresivnost i dominacija na nekom prostoru nad ostalim biljnim vrstama s jedne strane te s druge strane procijenjeni tempo širenja do čak 20 km godišnje svakako ukazuju na nužnost što potpunije i time dugotrajnije eliminacije ovog korova. No, bez obzira na relativno jednostavno ručno iskorjenjivanje, desetak umirovljenika Udruge umirovljenika zdušnim je radom u pokaznom ritmu i u svega nekoliko sati očistilo nekoliko lokacija oko velikog i malog Tribaljskog jezera, ukupne površine oko 300 m2. Svojim dragovoljnim i volonterskim radom nesebično su posvetili svoje slobodno vrijeme općoj dobrobiti zajednice, što je svakako za istaknuti i pohvaliti, osobito u ovome tjednu kojeg obilježava akcija "Hrvatska volontira". Bilo bi lijepo i korisno kada bi ova akcija potaknula i ostale zainteresirane skupine građana (primjerice udruge planinara, lovaca, biciklista...), kao i nastavnike biologije s učenicima viših razreda osnovne škole na slične aktivnosti u cilju upoznavanja sa štetnošću ove biljke po ljudsko zdravlje te njezinog što potpunijeg iskorjenjivanja. Ne samo zbog toga što se radi o zajedničkom dobru kako za sadašnje, tako i buduće generacije nego i zbog činjenice da je kako uz cestu od Triblja do Crikvenice tako i oko Tribaljskog jezera ostalo još nekoliko većih površina zahvaćenih ambrozijom (osobito s vanjske strane brane, na kraju šetnice oko velikog jezera, kod žuto-crne rampe).

                                                                                                                                                                 Željko Gregić

                                                                                  

 

OPASNA I INVAZIVNA BILJKA

http:/www.horti-kultura.hr/ambrozija-posast-ili-prilika

Ambrozija je jednogodišnja biljka, korov koji naraste i preko 150 cm, razgranate, četverouglaste stabljike obrasle dlačicama. Listovi su jajolikog oblika, također dlakavi, višestruko perasto raspoređeni dugi 4-10 cm. Jedna biljka može imati i do 200 cvjetova, isključivo se oprašuje vjetrom i proizvodi do 8 milijuna peludnih zrnaca. Pelud ambrozije je izuzetno pokretljiv i rasprostranjuje se na velike udaljenosti. Jedan podatak koji može biti zabrinjavajući je da se godišnje ambrozija širi 6 -20 km, što je jako puno i zbog toga je s pravom možemo svrstati u invazivne vrste. Ambrozija s rastom kreće u travnju, ali tada još nije opasna, nego tek u vrijeme cvatnje, a to je početkom srpnja, a traje do ranih mrazeva. Najopasnija je u kolovozu i početkom rujna kada je u punom cvatu i tada se ne preporučuje uklanjanje. Pošto se radi o jednogodišnjoj biljci, idealno bi bilo uklanjanje cijele biljke s korijenom ali to je Sizifov posao jer je ambrozija toliko raširena da je takav pristup gotovo nemoguć. Najzastupljenija, po mnogima i najjača po intenzitetu djelovanja alergena, je ambrozija. Ambrozija (Ambrosia artemisifolia L.) u narodu poznata još kao kratka ambrozija, partizanka, fazanuša, limunđik i pelinolisna ambrozija samonikla je biljka unesena u Europu sredinom 20. stoljeća iz Sjeverne Amerike, i to njezinih južnih područja, u sjemenu lucerne i pšenice. Ambrozija spada u invazivne korove i brzo se prilagođava različitim staništima. Širi se od Mađarske, Austrije, sjeverne Italije, djelom Francuske, Hrvatske, Srbije, pa sve do Rumunjske i Ukrajine. Poznato je 40 vrsta iz roda Ambrosia, a u Europi možemo naići na pet vrsta. Autohtona vrsta u Europi je jedino vrsta Ambrosia maritima. Hrvatska bilježi pojavu ambrozije od 1941. godine i to na području sjeveroistočne Hrvatske. Od tada se njezin areal širi enormnom brzinom. Danas je najviše ima u kontinentalnom djelu Hrvatske između rijeka Save i Drave. Ne smije se zanemariti ni činjenica da ambrozija uspijeva jako dobro i u krajevima uz morsku obalu. Ambroziju danas, ali već i dugi niz godina susrećemo od područja Rijeke, pa sve do krajnjeg juga Hrvatske. Takva brza prilagodba i uspijevanje rasta na različitim staništima, pokazatelji su da je ambrozija vrlo prilagodljiva biljka, otporna i nadasve plodonosna. Odgovara joj suha klima, otvoren okoliš, a najčešće ćemo je sresti uz puteve, vodotoke, nasipe i uz željezničke pruge. Stoga je vrlo važna inicijativa koju su pokrenuli gotovo svi veći gradovi u Hrvatskoj shvativši s kakvom biljkom se moraju boriti. U toj inicijativi prednjači grad Zagreb i Osijek, koji su donijeli niz propisa i Pravilnika koji obvezuju vlasnike vrtova, neobrađenih zemljišta, tvrtke koje upravljaju s javnim zelenim površinama, znači obveze uklanjanja ambrozije odnose se na pravne i fizičke osobe. Ne izvršenjem tih obveza mogu se izreći novčane kazne.

                                                                                                                                                       abc.jpg

 

Tags: Općina Ekologija Tribalj