Nositeljica kulturnih i prosvjetljiteljskih ideja i okupljalište svih generacija

 

Bilo je kroz tu njenu povijest dužih i kraćih razdoblja kada je njena aktivnost bila u pasivnim okvirima, kao što je to slučaj desetih dvadesetih godina prošlog stoljeća, no već tridesetih se njena aktivnost razbuktava i ona je nositelj ne samo progresivnih kulturno-prosvjetiteljskih već i političkih ideja toga doba. 1931. godine na mjesto knjižničara i člana Upravnog odbora dolazi Tomo Strizić, koji intenzivira društveni život, a knjižnica dobiva sve više članova. Njegovo će ime nositi iz toga razloga dugi niz godina.

Osobito plodonosno razdoblje jest razdoblje od 1948. do 1953. kada se, uz njenu osnovnu djelatnost, u knjižnici osnivaju i pri njoj djeluju dramska grupa, pjevački zbor, tamburaški orkestar i šahovska sekcija. Neka su vremenska razdoblja njenog djelovanja slabije poznata, u nekim nije djelovala, a jedna od značajnijih godina je 1985. kada ulazi u sastav Narodnog sveučilišta u Crikvenici, nešto kasnije preimenovanog u Centar za kulturu, zajedno sa ostalim knjižnicama tadašnje Općine Crikvenica

Od 2000.g. postaje samostalna javna ustanova

U njenoj će povijesti godina 2000. biti upisana velikim slovima. Tada po prvi puta dobiva status samostalne javne ustanove.
O danima njenog osnivanja malo je dostupnih podataka. Sačuvan je prijepis prvih pravila, donesenih 26. ožujka, 1883., a koja su usvojena 13.srpnja iste godine. Knjižnici ih je poklonio Mladen Plovanić. Točan datum otvorenja knjižnice nije poznat, no poznato je da je najveći broj prvih knjiga poklonio poznati povjesničar Franjo Rački. Bila su to uglavnom izdanja „Društva sv. Jeronima“ Knjižnica u to vrijeme ima svega 18 članova, prvi je njen predsjednik bio Franjo Car, koji je od 1871. Kanonik-župnik u Bribiru, zatim katedralni arhiđakon modruški, a od 1884. I župnik bribirski. Prema dostupnim podacima poznata su još neka imena voditeljica knjižnice, mahom žena. Bile su to Marija Kargačin, Borka Novak, Ljiljana Tus, Stanislava Bertović, Dajana Jerčinović, Željka Jurčić-Kleković i Ivanka Pavlić. Od 1.lipnja ove godine knjižnicu vodi Vesna Kolić. Učestala preseljenje knjižnog fonda iz prostora u prostor, neadekvatni uvjeti u kojim je djelovala konačno su riješeni 2013. ponovo zahvaljujući pomoći Ministarstva kulture , koje kao da više brige posvećuje ovoj instituciji od nas samih , te tadašnjoj općinskoj vlasti koja je odobrila i financirala preseljenje u nove prostore na katu zgrade stare osnovne škole, u samom frankopanskom kaštelu. Ministarstvo kulture financiralo je kompletno opremanje prostora.Zahvaljujući svemu tome, knjižnica danas, 13 godina kasnije od preseljenja nosi laskavu titulu jedne od tri najljepše knjižnice Primorsko-goranske županije. Osim prostorije same knjižnice tu je smještena i općinska galerija sa stalnim postavom izložbe o slavnim knezovima Frankopanima i grofovima Celjskim, izložbom preslika minijatura najvećeg slikara minijature kojeg je svijet ikada poznavao Jurja Julija Klovića, a od prije nekoliko dana i izložba ostavštine književnika , prevoditelja i povjesničara književnosti Mihovila Kombola, rođenog iste godina kada i knjižnica. Tu se nalazi i zavičajna zbirka sa ostvarenjima autohtonih umjetnika, dok je u prizemlju Mali salon predviđen za manja kulturno- umjetnička događanja.