Kulturna baština Vinodola

Danas Vinodolsku općinu čine tri stara frankopanska gradića, Drivenik, Grižane I Bribir, koji je sjedište općine, te nešto novije naselje Tribalj.
1225.godine hrvatsko-ugarski kralj Andija II infeudira Vinodol kao “Territorium regale” Krčkim knezovima,kasnijim FRANKOPANIMA, za čije će vladavine doživjeti svoj najveći kulturni procvat, posebno u 15. i 16. stoljeću.Niti jedna porodica, osim nešto kasnije grofova Zrinskih, u čitavoj hrvatskoj nacionalnoj povijesti nije ostavila tako dubok i neizbrisiv trag u kulturi, kao taj dugi niz naraštaja što su kao ratnici, vojskovođe, pjesnici, književnici, mecene i kondotijeri prošli našom prošlošću, darujući nam u nasljeđe impozantne kaštele, crkve i samostane,koji su naša najveća dragocjenost.Nakon njihove tragične pogibije u Vinodolu će nastupiti dugotrajna privredna i kulturna stagnacija,a tek kratkotrajna renesansa javit će se u 18.stoljeću za vladavine Daniela Antona Bertolija.

6.siječnja, 1288.godine, u Novom Vinodolskom se sastalo povjerenstvo, kojeg su sačinjavali predstavnici spomenutih devet frankopanskih gradova Vinodolske župe, gdje u prisustvu kneza Leonarda iz moćne velikaške obitelji Knezova krčkih, potpisuju stare pravne običaje , što su se primjenjivali u Vinodolu, da bi pri tome promijenil one odredbe koje su zastarjele i više ne odgovaraju novijim prilikama.Tako nastaje VINODOLSKI ZAKON, popis srednjevjekovnog statutarnog prava, još jedan od bisera vinodolske kulturne baštine.Pisan je na hrvatskom jeziku i to na čakavskom dijalektu i hrvatskom pismu-GLAGOLJICI.
Vinodolski zakon svrstan je uz bok drugim opsežnim europskim srednjevjekovnim pravnim dokumentima, pisanim na narodnom jeziku, a nekim se humanim odredbama,kao što je naglašavanje pune ravnopravnosti svih stanovnika, čak i ističe.

U vrijeme donošenja Vinodolskog zakona crkveno sjedište Vinodoske župe je BRIBIR, a crkvena je organizacija uvijek odražavala i upravnu organizaciju.
Upravo o tome svjedoči i sam zakon, koji je sačuvao dragocjenu obavijest da je najviši crkveni položaj u Vinodolu imao bribirski arhiprvad.Vinodolska mjesta od Križišća do Novog Vinodolskog sačuvala su slavenska imena uz jedini izuzetak Bribira.Zaključuje se da je Bribir jedino mjesto koje je sačuvalo puni kontinuitet od antike do danas i da je središte Vinodola.I sama riječ arhiprvad prastarog je rimskog porijekla i još jedan dokaz kontinuiteta izmedju antike i kasnijeg razdoblja u Bribiru, što objašnjava akademik Lujo Margetić, čija analiza naziva “zakon” kao prastarog hrvatskog termina za “pravni običaj”, ukazuje na isto tako prastare temelje našeg prava i društva, a i upozorava na burni razvoj prava u Vinodolu od 13. do 17. stoljeća.

Drivenik - Kaštel iznime ljepote

Najmanji je gradić u sastavu današnje Općine Vinodolske, ali je uspio ,goto- vo u cjelosti sačuvati prekrasan kaštel ,koji se usmljen diže na vrhu visokog humka, u starom,isto tako netaknutom gradu.S jedne je strane okružen surovim liticama, dok se s druge strane pogled pruža na otvorenu čistinu brežuljaka i mora.

U 13.stoljeću tu je sjedište župne uprave,a dolaskom Frankopana sjedište njihovog izaslanika-satnika.Kula je izvana okrugla, iznutra četverokutna,a njena je donja etaža tamnica.Okrugli oblici sagrađeni su poslije, u 16. stoljeću, kao obrana od topovskih kugli.Kaštel je uistinu iznimne ljepote, na svu sreću sačuvan,te u novije vrijeme u potpunosti obnovljen.

Grižane - Belgrad - Ostatci slavne prošlosti

Još jedan od gradića slavne prošlosti, na koju podsjećaju samo ostaci zidina nekadašnje gradine, tamni i ispucali, danas jedva vidljivi.Kao da je ime grada koje dolazi od riječi “griže”, kako se ovdje zovu krševite litice, postalo njegovom sudbinom. Današnje su Grižane smještene ispod ruševina staroga grada, koje je stoljećima bilo u frankopanskoj vlasti.Još 1323. godine kada je Vinodol zadesio strašan potres, stari je grad oštećen.U 15.stoljeću dograđene su okrugle kule, a nakon Urote Zrinsko-frankopanske grad je potpuno uništen.
Danas jedva vidljivi ostaci, koji se,nažalost mogu samo konzervirati,za što je Vinodolska općina pribavila projektnu dokumentaciju.

Bribir - 16. stoljeće, kulturni procvat

Prve stranice povijesti Bribira počinju odavno, u 13.stoljeću dolazi pod vlast Frankopana,da bi početkom 16.stoljeća,u zlatno “Bernardinovo doba”,uz Lede- nice postao ključem Vinodola.Bernardin Frankopan za čije će vladavine čitav Vinodol doživjeti svoj najveći kulturni procvat učvršćuje gradske zidine, svoj Kaštel i Turan, učvšćuju se i “Vela vrata”, a Belveder,ophod na zidinama proviđen puškarnicama, bio je gotov 1527.
Kad je 1848. godine ukinuto bribirsko vlastelinstvo Kaštel i Turan postali su vlasništvo općine,koja je Vela vrata dala srušiti 1861. godi- ne,Mala vrata srušena su 1872. da bi 1878. i Kaštel bio sravnjen sa zemljom, a na njegovom mjestu sagrađena škola.Na svu sreću ostala je lijepa ,četverokutna, usamljena kula, prizma- tična građevina na dva kata, sagrađena 1302. godine,te dio zidina.

Tribalj - Starohrvatska nekropola

Nešto noviji gradić što ,uz tri stara frankopanska gradića, Bribir,Drivenik i Grižane-Blegrad, sačinjava sadašnju Općinu Vinodolsku.Smjestio se uz lijepo akumulacijsko jezero, na raskrižju puteva između Drivenika,Grižana i Crikvenice.
Na području tribaljskog naselja Stanče-Gorica otkrivena je starohrvatska nekropola iz razdoblja od 8. do 11. stoljeća, sa obiljem eksponata koji se čuvaju u Pomorskom i povijesnom muzeju u Rijeci.Razlučene su dvije faze ukopavanja.U grobovima starije faze prevladavaju uporabni predmeti.Osobito su značajne ostruge s garniturom za zakopčavanje,franačkog tipološkog obilježja, te tipološki raznolike keramičke posude kultnog karaktera.
U grobovima mlađe faze sadržaj grobnih nalaza čine nakitni predmeti,a najbrojnije su naušnice,prstenje,ogrlice,privjesci i aplike.Bogatstvo nalaza omogućuje uvid u razvoj materijalne i duhovne kulture Hrvata na tlu srednjevjekovnog Vinodola.